Štampaj:

Prema prikupljenim podacima u okviru projekta „MONITORING I VERIFIKACIJA PRIORITETNIH KORISNIKA ZA POVRATAK I PROJEKTE  REKONSTRUKCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI“, stanje u opstini Bijeljina izgleda ovako:

POVRATAK: Vratilo se 6.000  porodica, odnosno 14.000 osoba
OBNOVLJENO: 396 stambene jedinice
NEOBNOVLJENO: 700 stambenih jedinica.

Struktura u 68 mjesnih zajednica od kojih je povratak raseljenog stanovništva izražen u procentima najveći (oko 7.000 lica). Također, povratak bilježimo i u mjesnim zajednicama: Dašnica, Galac i Ledinci.
Povratak u opštinu Bijeljina je imao ulaznu putanju do 2006. godine, a nakon tog perioda evidentiran je pad (procentualno)  broja povratnika. Glavna prepreka je nezaposlenost. Trenutno u admninistrativnoj službi općine radi manji broj povratnika nego 2005. godine. Usvajanjem i selektivnom primjenom diskriminirajućih zakona i uredbi neprestano je otežavan povratak. Međunarodna zajednica je slabije insistirala na ovom problemu.
Procjena je da u samom gradu Bijeljine trenutno ima oko 6.000 povratnika bošnjačke nacionalnosti, što je za oko 2.500 povratnika manje nego 2005. godine. Kako se radi uglavnom o starijoj populaciji procenat starosti je višestruko uvećan. Povratnici su uglavnom teritorijalno skoncentrisani u naseljima Selimovići, Dašnice i Gvozdevići sa dijelovima Tombak i Hambak Makale. Okvirno se može uzeti da ova tri naselja imaju oko 2.000 povratnika (800 domaćinstava). Ostalih 4.000 povratnika (1.400 porodica) vratilo se u ostale dijelove grada: Bukreš i Centar.
Obnovljene su 52 kuće u cjelini putem donacija po zajedničkim projektima Fonda za povratkom, Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS – a i vlade Tuzlanskog i Sarajevskog kantona.
Za 64 objekta dodijeljene su manje donacije od strane opštine Bijeljina i objekti su djelimično obnovljeni.
Po projektu GT CET za raseljena lica sa drugih područja BiH izgrađeno je 140 stambenih jedinica kako bi napustili imovinu raseljenih porodica bošnjačke nacionalnosti i te stambene jedinice su od strane UNHCR sanirane ali i stepen oštećenja je bio relativno mali.
Ukupno od danas je obnovljeno ili sanirano oko 256 stambenih jedinica. U toku je odabir korisnika za obnovu još 6 stambenih jedinica iz sredstava po projektu ZP10. Procjena: još ima oko 900 stambenih jedinica na kojima je potrebna sanacija. To su uglavnom stambene jedinice oštećene zbog starosti objekata ili sa manjim stepenom oštećenja. Najveć koncentarcija povratnika je u MZ Janja, u kojoj je po popisu iz 1991. godine živjelo 10.548 stanovnika od kojih je 97% bošnjačke nacionalnosti, 2% srpske i 1% iz reda ostalih. Najveći broj građana Janje vratilo se u periodu od 2001 – 2003., dok je po intenzitetu povratka u odnosu na svoju veličinu Janja je jedno od vodećih područja u BiH.
Danas u Janji živi 8.000 povratnika (3.800 domaćinstava) ili 80% od prijertanog broja stanovnika bošnjačke nacionalnosti. Ostali prijeratni stanovnici iz egzistencijalnih razloga povremeno dolaze u Janju i samostalno obnavljaju svoja imanja.
Proces povratka nisu pratile niti prate adekvatne mjere pomoći u ekonomskom segmentu

Broj onih koji su dobili posao ne može se okarakterisati kao simboličan. Na području MZ Janja u institucijama i organizacijama koje se finansiraju iz budžeta, kao i državnim područjima struktura zaposlenih je slijedeća:

	NAZIV RADNOG MJESTA	SRBI	BOŠNJACI	UKUPNO
	O.Š. „Meša Selimović“	85	21	106
	Srednja stručna škola	-	-	-
	Dom zdravlja - ambulanta	21	9	30
	Policija	58	10	68
	Elektrodistribucija	25	-	25
	Vtarogasno društvo	20	3	23
	Telekom	5	-	5
	PTT	10	1	11
	SO Bijeljina – mjesni ured Janja	2	-	2
	MZ Janja	1	1	2
UKUPNO		227	45	272

Iz naprijed navednog vidljiva je disproporcija u broju zaboslenih. Najdrastičniji je primjer u O.Š. „Meša Selimović“ koju pohađa jedna polovina bošnjačke djece. Zbog neodrživoti ovakvog stanja i neostvraivanja prava na rad povratnici traže da im se omogući ravnopravno zapošljavanje u skladu sa domilcinim stanovništvom.
Izražen problem je i kada je u pitanju korištenje i zaštitet poljoprivrednog zemljišta na desnoj obali rijeke Drine (ima 359 privatnih vlasnika).
U Janji je porušen 141 stambeni objekat i oko 400 vikend kuća. Dosadašnji tok u obnovi i rekonstrukciji pratile su: vladaRS – a, Federacije, tuzlanskog kantona, opštine Bijeljina, te međunarodne humanitarne organizacije: DRA (13 kuća), Karitas (40 kuća) i Mercy Corps (5 kuća). Ministartsvo za ljudska prava i izbjeglice je po projektu ZP08 dodijelilo 250.000 KM i 150.000 KM po projektu ZP10 te je moguć obnoviti oko 20 – 25 kuća. Broj potencijalnih korisnika donacija po zadnjem javnom pozivu je 40 porodica.
U Janji ukupno je obnovljeno oko 130 stambenih jedinica, nije obnvoljeno 10, a na desetine ih još sa malim stepenom oštećenja (nešto zbog starosti objekata, a nešto devastacijom).
Onovno zanimanje povratnika je poljoprivredna proizvodnja: povrća i žitarica, jer je u vlasništvu povratnika oko 6.200 hektara najplodnijeg zemljišta. Iz tog razloga potrebno je tražiti mogućnosti za organizovanje poljoprivredne proizvodnje putem zadruga, izgradnja prerađivačkih kapaciteta i hladnjača.
Povratnici najviše traže odgovore na pitanja kako i na koji način se može kreditirati proces održivog povratka, pod kojim uslovima se daju krediti itd.
Infrastruktura nije na zadovoljavajućem nivou.
U mjesnoj zajednici Janja vratilo0 se 100 mladih i 20 romskih lica.

UKUPNI podaci za općinu Bijeljina:

1. Vratilo se 6.000 porodica sa 14.000 lica;
2. Obnovljeno: 396 stambene jedinice;
3. Nije obnovljeno: oko 700 stambenih jedinica
4.  

Izvori  podataka za općinu Bijeljina:
► Mjesna zajednica Janja, predsjednik savjeta                                                                                                                                                                                           
► Opština                                                                                                                                                                                     
► Udruženje građana Janja                                                                                                                                                                                      
► UG Povratak i održivi povratak Bijeljina                                                                                                                                                          
► Monitori UZOPI u BiH