2106

Doboj je grad u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine. Prije rata, do 1992. godine bio je sjedište općine koja je obuhvatala područje od 691km2. Taj prostor sada pripada općinama Doboj, Doboj Istok, Doboj Jug i Usora. Prva od ovih općina se nalazi u Republici Srpskoj dok se ostale tri nalaze u Federaciji BiH. Pored grada Doboja, u općini su 1991. postojala još četiri naseljena mjesta sa preko 2.000 stanovnika:

• Klokotnica (3.989 stanovnika)
• Kotorsko (3.295 stanovnika)
• Grapska Gornja (2.297 stanovnika)
• Makljenovac (2.164 stanovnika)

Doboj je danas grad sa oko 35.000 stanovnika, i približno 80.000 stanovnika na području cijele opštine. Cifre su približne i rezultat su izvršene procjene od strane Zavoda za statistiku RS u Banjaluci, jer u poslednjih 15 godina nije vršen zvaničan popis stanovništva. No, sa sigurnošću se može reći da je 11 godina nakon ratnih sukoba Doboj stasao u modernu, uređenu i perspektivnu sredinu, i vratio naslov multietničke, multikonfesionalne i multikulturalne zajednice, koja je i administrativni i saobraćajni centar regiona.

Uz grad Doboj, područje opštine čini 89 naseljenih mjesta formiranih u 73 mjesne zajednice. Doboj je među prvim opštinama u BiH završio implementaciju imovinskih zakona i postao prepoznatljiv po broju ostvarenog povratka raseljenih lica u prijeratne domove. No, u isto vrijeme je ovaj otvoreni grad pružio i novi dom hiljadama novih stanovnika koji su iskoristili svoje pravo odabira mjesta življenja. Nova i stara populaciona slika grada i opštine svakodnevno kreiraju imidž zajednice koja živi, radi i stvara sa pogledom u budućnost, i osloncem na sve pozitivne vrijednosti prošlosti.
Izvor: http://opstina-doboj.ba/grad-doboj/opsti-dio.html

Izdvojena / utrosena sredstva za povratak u opstini Doboj

--> Informacija o statusu zajedničkih projekata u 2012.godini
Unos podataka je u toku.

--> Informacija o statusu zajedničkih projekata u 2011.godini
Unos podataka je u toku.

2010
--> Informacija o statusu zajedničkih projekata u 2010.godini


Informacija o statusu zajedničkih projekata u 2010.godini

Odlukom Komisije za izbjeglice i raseljena lica, iz sredstava za implementaciju Zajedničkih projekata je u 2010.godini za ovu opštinu odobreno ukupno 346.000,00 KM, a od toga je u istoj godini ugovoreno 0 KM, i to za

  1. - individualne stambene jedinice (odobreno 150.000,00KM, ugovoreno 0 KM)
  2. - održivi povratak (odobreno 196.000,00 KM, ugovoreno 0 KM)

Prenos sredstava iz 2009. godine
Iz zajedničkih sredstava odobrenih za 2009.godinu, preneseno je u 2010.godinu 370.000,00 KM, od toga je ugovoreno/realizovano 361.870,48 KM i to za:
- individualne stambene jedinice (odobreno 300.000,00 KM, ugovoreno 291.870,48 KM)
- održivi povratak (odobreno 70.000,00 KM, realizovano 70.000,00 KM)

Prenos sredstava iz 2008.godine
Iz zajedničkih sredstava odobrenih za 2008.godinu (ukupno odobreno 790.000,00 KM / realizovano 788.708,00 KM), nezavršenih projekata preneseno je u 2010 godinu 117.442,66 KM, od toga je realizovano 117.442,66 KM i to za individualne stambene jedinice.  

Naziv projekta

Opis projekta

Lokacija

Namjena

Planirano

Odobreno

Utrošeno

Status projekta

Napomena

ZP10

Individualne stambene jedinice

 

Individualne stambene jedinice

 

150.000,00

 

Lista korisnika objavljena, teče rok za prigovore

 

ZPOD10

Sanacija župne crkve svetog Leopolda Bogdana

Dragalovci

Održivi povratak

 

11.000,00

 

Dostavljen PP

 

ZPOD10

Učešće u izgradnji crkve

Rudanka

Održivi povratak

 

20.000,00

 

Dostavljen PP

 

ZPOD10

Obnova i izgradnja lokalne putne mreže

Vila-Mešići

Održivi povratak

 

15.000,00

 

 

 

ZPOD10

Izgradnja vodovodnog sistema

MZ Sjenina i Sjenina rijeka

Održivi povratak

 

150.000,00

 

Dostavljen PP

 

ZPOD09

Prva faza vodovodnog sistema

MZ Sjenina i Sjenina rijeka

Održivi povratak

 

70.000,00

70.000,00

Čeka se završni izvještaj

 

ZP09

Izgradnja 25 stambenih jedinica

 

Individualne stambene jedinice

 

300.000,00

291.870,48

Odabran izvođač i nadzor

 

ZP08

Izgradnja 8 stambenih jedinica

 

Individualne stambene jedinice

 

 

117.442,66

Obavljen TP

Projekat Lot 2
(www.undp.ba)

Legenda skraćenica:
PP – projektni prijedlog
TP – tehnički prijem


--> Informacije iz projekta "Monitoring odrzivog povratka"

 

Prema prikupljenim podacima u okviru projekta „MONITORING I VERIFIKACIJA PRIORITETNIH KORISNIKA ZA POVRATAK I PROJEKTE  REKONSTRUKCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI“, stanje u opstini Doboj izgleda ovako:

UKUPNI PODACI ZA OPŠTINU DOBOJ


POVRATAK: Vratilo se 5.373  porodica, odnosno 16.816 osoba
OBNOVLJENO: 4.170 stambenih jedinica
NEOBNOVLJENO: 1.814
stambenih jedinica.

TABELARNI PREGLED MONITORINGA POVRATKA ZA OPĆINU DOBOJ


Općina DOBOJ

Broj povratnika (lica)

Br.povratničkih domaćinstava

Br.obnovljenih objekata

Br.neobnovljenih objekata

Bukovac

15

11

50

150

Čaire

320

105

92

10

Čaršija

3.680

1.800

400

60

Foča

31

15

174

200

Gornja Grapska

1.500

430

700

250

Johovac

100

60

123

370

Komarice

100

32

32

388

Kotorsko

1.600

520

402

60

Mahala Donja

1.300

350

280

50

Makljenovac

720

260

180

15

Makljenovac

1.900

400

311

70

Potočari

500

130

180

10

Pridjel Gornji

1.100

240

200

10

Sjenina

2.000

470

500

130

Sjenina Rijeka

600

170

136

15

Ševarlije

1.350

380

410

26

UKUPNO

16.816

5.373

4.170

1.814

 

Područje opštine struktuirano je u 80 mjesnih zajednica. Povratak raseljenog stanovništva evidentiran je u slijedećim MZ:

o                 MZ KOTORSKO

Po popisu stanovništva iz 1001 . godine ovu MZ naseljavlo je 3.295 stnovnika od čega 3.110 bošnjačke nacionalnosti. Raseljeno bošnjačko stnovništvo započelo je sa povratkom u svoje prijeratne domove 1996. godine i do kraja 2010. godine vratilo se 1.600 lica (520 domaćinstava).
Obnovljeno je, putm donacija, 402 stambene jedinice, a za obnoviti ima 60 stambenih jedinica.
Infrastruktura
-              Vodosnadbijevanje je urađeno.
-              Nije rekonstruisano oko 3 kilometra lokalnog puta.
Elektrifikacija je uređena.
Područje ima mješovitu osnovnu školu koju pohađa 150 đaka – povratnika.
Zdravstveno osiguranje većina povratnika koristi u Domu zdravlja Doboj, a izgrađena je i ambulanta koja ordinira ponedjeljkom, srijedom i petkom.
Nezaposlenost povratnika predstavlja najveći prolem i mnogi traže veću pomoć za održivi povratak od nadležnih institucija u BiH.
Izražen problem su i područja koja su u vlasništvu Bošnjaka, a na kojima su izgrađene 4 kuće doseljenih porodica srpske nacionalnosti sa drugih područja BiH.


o                 MZ MAKLJENOVAC

Vratilo se 720 lica (260 porodica).
Obnovljeno je 180 kuća, za obnoviti je ostalo 15.
Iz reda povratnika zaposleno je tek 50% radno sposobnih, uglavnom u privatnom sektoru. U javnom sektoru rade samo 3 lica. Uglavnom se porodice bave poljoprivredom, i to za lične potrebe, a na području je i 5 većih proizvođača koji plasiraju robu na BH tržište.
Među povratnicima 40 učenika koji pohađaju osnovnu školu u Makljenovcu.
Povratnici pravo na liječenje, uglavnom, ostvaruju u zdravstvenim ustanovama u Doboju.
Na području je iz reda povratnika Centru za socijalni rad je  prijavljeno 5 lica.
Nema područja pod minama.
Infrastruktura
Vodi se akcija za izgradnju kanalizacione mreže u dužini od 7-8 kilometara. Od Vlade RS –a dobili su 80.000 KM, ali su mještani dali i svog učešća. Do sada je urađeno oko 300 kilometara puta. Za nastavakradova nedostaju potrebna sredstva.
Porušeni Dom kulture nije rekonstruisan, tako da ni aktivisti MZ nemaju svojih prostorija.


o                 MZ ČARŠIJA

Ova MZ je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma podijeljena na 4 MZ: Čaršija, Gornji Grad, Krčevine i Mahale Donje. Prije rata ovo kompletno naselje imalo je 11.000 stanovnika (60% bošnjačke nacionalnosti).  Danas je naseljeno 4.000 lica od čega su 92% povratnici bošnjačke nacionalnosti, tj. 3.680 lica ili 1.800 domaćinstava.
Obnovljeno je 400 stambenih jedinica, a za obnoviti ima još 60 kuća. Srušene kuće su kuće vlasnika koji žive u Doboju ili inostranstvu. Nema interesovanja zta obnovu ovih stambenih jedinica, niti interesovanja vlasnika za povratkom.
Infrastruktura
Obzirom da je ovo uži dio garda, veći dio infrastrukture je riješen. Ostalo je još:
-              da se asfaltira oko 3 kilometra puta
-              rekontruiše otvoreni kanal koji ide kroz naselje u dužini od 2,5 kilometara
-              rekonstrukcija 700 metara kanalizacione mreže
Zbog neplaćanja računa za uličnu rasvjetu od strane MZ, elektrodistribucija je izvršila isključenje.
Povratnici školskog uzrasta pohađaju O.Š. u Doboju, po nastavnom planu i programu RS –a,a 50% srednjoškolaca se školuje van Doboja u FBiH.
Zdravstveno osiguranje povratnici koriste, uglavnom, u Doboju.
Nema područja pod minama.
Stopa zaposlenosti povratnika je izuzetno mala, ali tako je i nacijelom području BiH.


o                 MZ PRIDJELGORNJI

Na ovo mjesno područje vratilo se 1.100 lica (240 domaćinstava).
Obnovljeno je 200 stambenih jedinica, a još 10 je neobnovljenih. Ima izraženog interseovanja za povratak i obnovu.
Među povratnicima je 50 učenika osnovne škole koji pohađaju nastavu u osnovnoj školi Ševarlijama, i oko 50 srednjoškolaca koji se školuju u Doboju.
Veći procenat povratnika liječničke usluge koriste u Doboju.
Zaposleno je između 40 i 50 radno sposobnih povratnika. Ostalo stanovništvo bavi se poljoprivredom. Za održivi povratak od donatora i resornih ministarstva dobijali su junice, plastnike i mehanizaciju.
Istaknut je problem higijenske neispravnosti vode zbog neispravne mreže za vodosnadbijevanje.
Neophodna je rekonstrukcoja kompletnog kanalizacionog sistema.
Na području je evidentirano 15 lica korisnika pomoći Centra za socijalni rad Doboj.


o                 MZ MAKLJENOVAC
Dio ove MZ pripao je opštini Doboj, a dio opštini Usora. Do kraja 2010. godine vratilo e 1.900 lica (400 domaćinstava).
Putem donacija obnovljeno je 304 kuće i 7 kuća ličnim sredstvima vlasnika – povratnika. Oko 70 kuća su zbog miniranog dijela zapuštene i ne mogu se obnoviti.
Među povratničkom populacijom je 135 djece učenika od kojih 80 pohađa područnu školu i 55 centralnu školu u Doboju. Oko 80 učenika srednjih škola nastavu pohađa u Doboju. Školuje se 17 studnata na visokoškolskim ustanovama.
Zaposlenost
90% radno sposobnih povratnika nije u radnom odnosu. Stalno zaposlenje ima 14 lica (1 lice portir u opštini, 1 učiteljica, a ostali uglavnom rade privatno ili kod privatnih poslodavaca). Niti jedan povratnik nije zaposlen u javnom preduzeću. Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i tako preživljava. Samo su imali simboličku pomoć – plastenici i sitni alati.
Na području živi 30 porodica u stanju socijalne potrebe, ali ne ostavaruju prava na socijalnu pomoć od Centra za socijalni rad. To su uglavnom bolesna lica starosti od 55 – 60. godina.
Infrastruktura
Škola je obnovljena, ambulanta je obnovljena ali ne radi, jer 60% stanovništva zdravstvene usluge koriste u FBiH.
Putna mreža – neophodno je obnoviti 17 kilometara lokalnog puta kao i asfaltiranje glavnog puta u dužini od 1 kilometar.
Djelimično je obnovljena niskonaponska mreža (70%), ali neka domaćinstva su bez električne energije.
Također je djelomično obnovljena vodovodna mreža, nedostaju sredstva za obnovu ratom uništena tri bunara. Gradski vodovod ima do podstanice distribuira vodu i putem pumpi je uzbacuju u vodovod star 25 godina. Vodu kupuju.


o                 MZ ŠEVARLIJE

Vratilo se 1.350 lica (380 porodica). Obnovljeno je, putem donacija, 310 kuća i putem vlastitih sredstava vlasnika povratnika još 100. Za obnoviti ima još 26 kuća.
Povratnici rade uglavnom u fabrici kreča (oko 50% radno sposobnih), 2 su zaposlena u opštini, 2 u zdravstvu i 5 u školi.
Devetogodišnju osnovnu školu u Ševarlijama pohađa oko 130 učenika.
Povratnici zdravstvene usluge koriste u ambulanti porodične medicine u kojoj 2 puta sedmično ordinira ljekar, niže medicinsko osoblje radi svaki dan.
Nema evidentiranih licau stanju socijalne potrebe.
Nema miniranih područja.
Do danas nije rekonstruisana kanalizaciona mreža.


o                  MZ GORNJA GRAPSKA

Ova MZ broji oko 1.500 lica (430 domaćinstava) koja su se vratila u svoje prijeratne domove.
Obnovljeno je 700 kuća, za obnoviti još ima oko 250 kuća.
Među obnovljenim objektima je osnovna škola (djelimično obnovljena) koju pohađa 88 učenika – povratnika petog razreda.
Na području je evidentirano 8 lica u stanju socijalne potrebe i povremeno primaju socijalnu pomoć.
Stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom. Za održivi povratak dobijali su mehanizaciju. Formirano je udruženje poljoprivrednika i zanatlija 2009. godine i od tada imaju organizovan otkup krastavaca i paprika.
Infrastruktura
Problem je kanaliozacione mreže. Nedostaju sredstava za izradu projekta.
Putne mreže su u lošem stanju. Potrebno je asfaltirati između 4 – 5 kilometara puta.
Česti su izlivi rječice Grapske i neophodno je riješiti problem njenog korita.


o                 MZ JOHOVAC

Vratilo se i stalno živi na području 100 lica (60 obitelji), uglavnom starije starosne dobi.
Obnvoljeno je 123 stambene jedinice od kojih se preko 50% samo povremeno koristi. Za obnoviti ima još 370 kuća (ova MZ je prije početka rata imala 493 domaćinstva).
Povratnici uglavnom žive od mirovine i djelimično se bave poljoprivredom za vlastite potrebe. Napodručje se vratilo 5 lica mlađih od 50 godina od kojih 1 radi u policiji i 1 u tvornici vagona u Bosanskom Bodu.
Djece povratnika nema.
Svi putevi su makadamski i nisu obnovljeni. Loše se nasipaju i održavaju.
Ulične rasvjete su provedene, ali se ne koriste.
Obnovljena ambulanta ne radi i nije poznat razlog zbog čega je zatvorena od strane Doma zdravlja Doboj. Stanovnici se uglavnom liječe privatno.
Za održivi povratak nisu dobili ništa i stanovnici Jakovca se osjećaju zapostavljeno oD svIh. Prije početka ratnih dejstava područje je naseljavalo 1.339 stanovnika.


o                 MZ SJENINA RIJEKA

Ova MZ broji 600 lica (170 porodica) povratnika.
Obnovljeno je 136 kuća ili 80% stambenog fonda. Za obnoviti ima 15 kuća.
Ovdje je povratak ostvaren gotovo 100% jer je prije 1992 . godine živjelo 612 stanovnika. 75% radno sposobnih lica je bez zaposlenja.
Uglavnom zaposleni rade na crno. Stanovništvo se bavi poljoprivrdom. Neophodna im je pomoć u mehanizaciji. Gotovo da nisu imali pomoć za održivi povratak.
Među povratnicima je veliki broj maldih ljudi sa porodicama. Osnovnu školu pohađa 50 učenika, a srednju 30.
Infrastruktura
-              u toku je realizacija projekta vodosnadbijevanja
-              ulične rasvjete nema
-              neophono je asfaltiranje i obnova oko 20 kilometara makadamskog i asflatnog puta
Na području živi 10 lica korisnika socijalne pomoći.
Minirana područja: naseljena mjesta Biljevine, Oblić, Vis su minirana jer su bila udaljena oko 100 metara od linije razgraničenja.
U ovu mjesu zajednicu vratilo se i 5 romskih lica.


o                 MZ MAHALA DONJA

Formirana je prije 3 godine, a 1992.g. bila je u sastavu MZ Čaršije.
Vratilo se i naseljava je 1.300 stanovnika (350 porodica).
Obnovljeno je 280 kuća, a još 50 kuća je neobnovljenih. Interesovanje za povratak ima posebno starijih stanovnika koji zbog materijalne situacije nisu prihvatili donacije građevinskog materijala i jisu obnovili svoje stambene jedinice.
Zaposlenost – radno sposobnih je ukupno zaposleno 20 lica: u lokalnoj upravi 2, policiji 5, a ostali u privatnom sektoru. Ovo je urabano područje i stariji povratnici uglavnom su korisnici penzija. Jedan procenat povratnika je zaposlen i u FBiH.
Povratnici koriste zdravstvene usluge u Doboju, a veliki procenat se liječi privatno ili u Tešnju.
30 đaka povratnika pohađa nastavu u Doboju (škola udaljena 1 kilometar).
U Centru za socijal ni rad evidentirano je 10 lica korisnika socijalne pomoći.
Području je potrebna čitaonica za čiju obnovu je potrebno 12.000 KM.


o                 MZ ČAIRE

Vratilo se 105 poroica, ili 320 lica.
Obnovljene su 92 kuće putem donacija, tri kuće vlastitim srdstvima (povratnici hrvastke ncionalnosti), 10 kuća bošnjačkih. Još nije obnovljeno 9 hrvatskih kuća i 1 kuća bošnjačke porodice koja živi pod pločom sa dvoje djece.
80 đaka povratnika pohađa školu u Doboju i 3 su studenta povratnika.
Zaposlenost – 10% povratnika radi u privatnom sektoru, a u državnom 1 – čistačica u bolnici u Tešnju. U lokalnoj upravi nema niko zaposlen iz reda povratnika.
Uglavnoms e stanovništvo bavi poljoprivredom iako u posljednje četiri godine nisu imali ni jednu donaciju kao pomoć održivom povratku.
Područje ima 10 lica u stanju socijalne potrebe.
Nema područja pod minama.
Nedostaju prostorije za rad mjesne zajednice.
Neophodno je riješiti vodosnadbijevanje (vodovod star i dotrajao) kao i problem klizišta na glavnom putu.


o                  MZ KOMARICE

Prije početka ratnih dejstava na ovom području je živjelo 420 domaćinstava. Stanovništvo se uglavnom raselilo u Republiku Hrvatsku i u inostranstvo. Vratile sus e 32 porodice (100 članova).
Obnovljene su 32 kuće. Neobnovljenih je 388. Ima interseovanja za obnovu stambenih jedinica.
Od povratnika školskog uzrasta je samo jedna djevočica koja pohađa nastavu u školi u Kotorskom.
Stanovništvo je većinom starije starosne dobi i živi od penzije. Povratnici radno sposobni nemaju zaposlenja. Neophodna im je pomoć u mehanizaciji – najmanje 10 motokultivatora.
Neophodno je asfaltiranje glavne ceste u dužini od 4 kilometra.
Vodu povratnici koriste iz bunara i prirodnih izvora.
Nema područja prekrivenih minama.


o                 MZ POTOČARI

   Do karaj 2010. godine vratilo se 500 lica (130 domaćinstava).
Obnovljeno je 180 kuća, neobnovljenih je 10.
Uglavnom su povratnici starije starosn dobi, a svega 10% je povratnika maldih koji rade u privatnom sektoru i na dnevnice (uglavnom u FBiH).
Djece povratnika je ukupno 30 od čega 25 osnovaca, ima petogodišnja osnovna škola, a dalje školovanje se nastavlja u Doboju.
Infrastruktura
-              neophodna je rekonstrukcija ispresijecanog makadamskog puta u dužini od 600 – 700 metara i rekonstrukcija, tj. produžetak puta od Doma do Vojne ceste.
U centru za socijalni rad evidentirana su 4 lica bolesnih i starih koji nemaju bližih srodnika i primaju odgovarajuću pomoć.
Pod minama je Vojni garnizon.


o                 MZ SJENINA

Vratilo se 200 lica (470 domaćinstava).
Obnvoljeno je 500 stambenih jedinica. Za obnoviti ima 130.
Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivredom, a za održivi povratak im je donirana mehanizacija – na 3 domaćinstva 1 motokultivator, te određeni broj plastenika i stočnog fonda.
Povratnici koriste usluge liječenja u Domu zdravlja Doboj i ambulantno liječenje u MZ Sjenina Rijeka dalekoj 5 kilometara.
Područje ima osnovnu školu koju pohađa 220 učenika.
Nema miniranih područja.
Infrastruktura
-              Vodi se akcija za obnovu vodovodne mreže. Vrijednost I faze je 1. milion i 100.000 KM. Sredstva su udružila sva sv resorna ministarstva, opština i građani. Položen je glavni vod u dužini od 5 kilometara, a na proljeće 2011. godine nastavit će se izgradnja 3 bazena.
-              Tri domaćinstva nemaju električnu energiju
-              Neasfaltirano je 1,5 kilometara glavnog puta na dionici Doboj – Sjenina – Sjenina Rijeka

o                 MZ BUKOVAC

Vratilo se 15 lica (11 obitelji) starijih prijeratnih stanovnika.
Obnvoljeno je 50 kuća od kojih je stalno naseljno 11, a 19 se povremno koriste. Za obnoviti ima oko 150 kuća, nem većeg interesovanja za povratkom, jer se raseljeno stanovništvo uglavnom trajno nastanilo u Republici Hrvatskoj i inostranstvo.
Nema područja pod minama.
Stanovništvo uglavnom živi od mirovine.
Infrastruktura – velika razuđenot područja i nemogućnost izgradnje vodovodnog sistema (nije ni ranije postojao). Uglavnom se vodom snadbijevaju iz bunara i prirodnih izvora. Povratnici se smatraju zapostavljenim od strane šire društvene zajednice.

o                 MZ FOČA

Vratilo se 15 porodica (31 član).
Obnvoljene su 174 kuće od kojih se 161 koristi samo povremeno. Za obnoviti ima 200 kuća. Do sada nije bilo nikave pomoći za održivi povratak.
Niko nije zaposlen i uglavnom povratnici žive od penzije. Nema djece povratnika.
Infrastruktura
-              Pet prilaznih lokalnih makadamskih puteva u dužini od 15 kilometara treba obnoviti ili redovno nasipati jer su u jako lošem stanju
-              U samom naselju Foča 2 porodice su bez električne energije i korsite svoje kuće samo povremeno iako su obnovljene još 2001. godine.
-              Prostorije mzt  su djelimično obnovljene, neophodna je rekonstrukcija krova

Zvanični podaci dostavljeni od donatora i institucija pokazuju da je ukupno na području opštine Doboj broj porušenih i oštećenih objekata tokom  92 – 95. oko 4.500. do karaja 2010. godine obnovljeno je 2.676. Podneseno je ikupno 1.740 zahtjeva za dodjele pomoći od čega 1.640 za kuće i oko 100 stanova. Još uvijek je raseljeno 1.436 domaćinstava ili 4.700 lica  (postoji još oko 300 objekata sa manjim stepenom oštećenja). Još nisu zatvoreni kolektivni centri, a alternativni smještaj koristi preko 160 porodica.
Prema zvaničnim podacima Odjeljenja za izgradnju, obnovu i razvoj u 2008. i 2009. godini obnovljeno je oko 76 stambenih jedinica (spiskovi korisnika donacija arhivirani su u UZOPI u BiH).
Centar za socijalni rad opštine Doboj dostavio je podatke da je u ovoj ustanovui prijavljeno 113 lica (PREMA PODACIMA Unije 152 lica u stanju socijalne potrebe) korisnika stalne socijalne pomoći i 1.130 lica koja koriste tuđu njegu i pomoć.
UKUPNI podaci za općinu Doboj:
             Vratilo se 5.373 porodica sa 16.816 lica;
             Obnovljeno: 4.170 stambene jedinice;
             Nije obnovljeno: 1.814 stambenih jedinica

Izvori  podataka za općinu Doboj:
► Predstavnici povratničkih mjesnih zajednica                                                                                                                                                   
► Odjeljenja za izgradnju, obnovu i razvoj opštine Doboj                                                                                                                                  
►  Centar za socijalni rad                                                                                                                                                                                         
► U.G. Kotorsko „Odbor za povratak u Kotorsko"                                                                                                                                                        
► Monitori UZOPI u BiH